Posted on Category:Svakodnevica

10 Najgorih mesta za hvatanje pokemona

10. U nečijem dvorištu

provalnik
Danas više niko nije bezbedan. Ljudi vam se ušunjavaju u dvorište, preskaču ogradu, iako je tabla “Pas ujeda” sasvim upadljiva? Ne, to nije nova vrsta kamikaza, to su lovci na pokemone. Bolje vam je da vežete svog pit-bula, da ne biste nekog od zaluđenika nosili na duši… Ili, zašto prosto ne biste stali na kapiju da naplaćujete ulaz? 😀

9. Na prometnoj ulici

pesak
Ukoliko vidite nekoga kako se zatrčao preko ulice, pa se na pola samo okrenuo i vratio nazad, sa velikim osmehom na licu… Pa, svi su izgledi da je uhvatio pokemona. Bravo, to je Pikaču, a ta kolona automobila koja je naglo ukočila i počela da trubi… Šta, oni kao nikad nisu jurili pokemone? Ma hajde, molim vas.

8. U klubu

bg-nocu
Za stolom sa visokim sedenjem, četiri devojke prekrštenih dugih nogu i blistavih osmeha pijuckaju koktele, dok u ritmu baseva njišu svojom isfeniranom, mirišljavom kosom. Došaptavaju se i polustidljivo bacaju zavodljive poglede ka grupi momaka u susednom separeu. Konačno, jedan od nјih ustaje, i to onaj najlepši, najširih ramena i najplavljih očiju. Prilazi im. Zanemele su, čekaju da vide koja će biti srećna izabranica i trepću svojim dugim, lepim trepavicama. On se šmekerski osmehne, najlepšoj obavija ruku oko struka, ona se umiljato osmehne dok se njegove usne približavaju njenom uhu. Dubok, muževan glas izgovara: „Izvini, samo da pokupim pokemona.“

7. Na državnoj granici

policija
Možda je ovo u stvari dobar način da se adrenalin zbog igrice spoji sa adrenalinom realnosti, pošto treba preskočiti ogradu i bežati od naoružanih čuvara. Možda, ako ste veoma, veoma ludi za adrenalinom… Možda je bolje da probate skakanje bandžijem?

6. Na nečijoj svadbi

mlada
Bar gledajte da ne bude u trenutku kada matičar postavi Ono pitanje. Ono, ima li neko nešto protiv. Razjarenoj mladi ćete teško objasniti da je Pikaču kriv. I nadajte se da pokemon neće biti baš u torti. Mada, dok se stigne do torte, verovatno niko više neće ni primećivati šta radite…

5. U muzeju

muzej
Dobro, ovo možda i nije toliko loše. Neki ljudi na drugi način nikad ne bi ni ušli u muzej. Makar samo provilenili kroz njega, buljeći u svoj telefon, ljuteći se što su neki od eksponata ograđeni neprobojnim staklom – što im otežava lov…

4. U crkvi

crkva
Hm, ponašanje kao da su nevidljiva stvorenja stvarna se ne kosi baš toliko sa nekim religijskim postulatima, ali ipak, hvatanje pokemona u crkvi? Zaista? Hm, možda ne treba biti toliko strog, šta ako su lovci na pokemone samo svratili da se pomole za bolji skor…

3. U kući nepoznate osobe

kuca
Bilo da ste se kradom uvukli (što je, uzgred budi rečeno, krivično delo), ili ste našli nekakav izgovor da uđete strancu u stan (što je, uzgred budi rečeno, krajnje jezivo), da li ste sigurni da je hvatanje pokemona vredno rizika? Znate li vi šta sve ljudi kriju po svojim kućama?

2. Na groblju

groblje
Vidite li nekoga kako preskače preko nadgrobnih spomenika, kako se šunja iza kapele ili hoda između grobova ne gledajući ispred sebe, tačnije, malo unezverenog izgleda – smirite se. Još nije dokazano da mrtvi mogu da ožive. Čuvajte svoje srce, i pre nego što vas strefi srčka, setite se da je verovatnije da ste videli nekog od zaluđenika kako lovi pokemone nego duha. Ako ste baš ludi, možete i da proverite da li je u pitanju duh. Ako ste malo manje ludi, izvadite telefon i uradite isto…

1. U Aušvicu

ausvic
Mislili smo da ne postoji neprimerenije igralište od groblja, i bili smo sigurni da smo našli broj 1, ali izgleda da smo se prevarili. Zaista je zabeleženo da su neki od posetilaca Aušvica igrali Pokemon Go i na ovom mestu hvatali animirana stvorenja… Kako zaista ne možemo da smislimo nijednu šalu povodom toga, ekipa Zabavišta vas pozdravlja, podržava igranje igara, razonodu i zanimaciju, ali vas molimo vas da ipak ostanete u nekim elementarnim granicama pristojnosti, dobrog ukusa, i naravno sopstvene bezbednosti. Srećan lov!

Ako još ne znate kako igra funkcioniše, sva pravila i trikove, Zabavište ih je opisalo ovde! 🙂

Posted on Category:Vitalnost

10 stvari o medu koje treba da znate

10. Gde da držite med?

dete-med
Med upija vlagu, koja umanjuje njegov kvalitet, te ga zato treba čuvati u staklenoj ambalaži van domašaja svetlosti i visoke temperature. Najbolje na visokoj polici u ostavi, kako ga deca ne bi krišom jela.

9. Čaj sa medom?

caj-sa-medom
Antibakterijska svojstva meda, zbog kojih je na dobrom glasu, gube se ako se med stavlja u vrelo mleko ili čaj.

8. Pravilna upotreba meda?

kasika
Med se uzima isključivo drvenom ili plastičnom kašikom. (Za prste niko ništa nije rekao.) Najbolje je rastvoriti ga u čaši mlake vode i pojesti pola sata pre obroka.

7. Najčešće greške

medonja
Najgore je med uzeti kašikom, a potom popiti vodu. Med poseduje veliku specifičnu težinu, pa kada kao takav padne na dno želuca, oduzima vodu sluzokoži i oštećuje je. Takvim načinom uzimanja od šećera prisutnih u medu dobijamo samo kalorije, a ne i korisne materije.

6. Bagremov med

med1
Bagremov med je jedan od najboljih načina za kontrolu dijabetesa u ranim fazama bolesti, a podjednako je dobar i u lečenju stomačno-crevnih i bubrežnih oboljenja i oboljenja jetre. Dobar je i kao sredstvo za uspavljivanje.

5. Lipov med

med3
Nedovoljno poznat u našim krajevima, ovaj med se preporučuje kod infekcija disajnih puteva. Dok traje respiratorna infekcija bolesnik mora biti u krevetu, jer lipov med dovodi do preznojavanja.

4. Livadski med

med4
Livadski med poseduje jako antibakterijsko i antigljivično dejstvo. Pomaže kod stomačno-crevnih, bubrežnih, plućnih, ginekoloških oboljenja, bolesti srca i krvnih sudova.

3. Planinski med

med5
Planinski med jača organizam i imunitet. Takođe se koristi prilikom bolesti disajnih puteva, a savetuje se kod stomačno-crevnih oboljenja.

2. Med od bora

med2
Pravi med od bora je čest u Sibiru. Kod nas ga, nažalost, nema, jer na ovom podneblju i pored brojnih četinarskih šuma nema insekata koji će napadati četinarske iglice. Med od bora posebno je efikasan kod infekcija organa za disanje, bronhitisa, upale sinusa, upale grla, sluzokože nosa, kod stomačno-crevnih i bubrežnih oboljenja.

1. Med od deteline

detelina
Osnova ovog meda je nektar iz sočnog bilja, prvenstveno iz deteline, koja se seje za ishranu stoke. Zbog toga je med blag, bistar i gotovo bezbojan. Miriše na seno i čvrst je. Njime se slade stanovnici Velike Britanije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda. Med od deteline preporučuje se obolelima od šećerne bolesti i stomačno-crevnih oboljenja.

Svideće vam se i Mitovi o hrani

Posted on Category:Umeće

10 malih vinarija Srbije

10. Podrum vina Todor

todor1
U Župi, nadomak Aleksandrovca u selu Vitkovo braća Predrag i Nenad Ćosić proizvode vino po starim receptima svoga deda Todora, u čiju čast je i nazvan njihov podrum. Tamjaniku i Rizling podruma Todor imali smo zadovoljstvo da probamo što u samom podrumu u društvu ogromnih hrastovih bačvi, što ispred podruma u predivnom ambijentu uređenom za posetioce. Da proizvodnja vina nije posao za svakoga, braća Ćosići objasnili su nam kroz priču da proizvodnja vina nikako ne može biti posao, time ili volite ili ne volite da se bavite, ili ste spremni da se posvetite nečemu toliko zahtevnom kao što je proizvodnja idealnog ukusa ili niste. Pred Rizlinga i Tamjanike podrum Todor može se pohvaliti i sjajnom Pitomom Ružicom i kvalitetnim crnim vinima koja sa razlogom nose naziv Ponos. I, naravno, gde je vino dobro tu ni lozovoj rakiji nema mane… I mogli smo mi proveravati deda Todorove recepte još dugo, ali šta bismo onda vama ostavili da radite?
Mesto: Vitkovo (Aleksandrovac)
tel: 062 276070
email: podrumvinatodor@gmail.com

9. Vinarija Janko

janko
Vinarija Janko iz Smedereva je osnovana 2006-te godine. Prvobitni zasadi su iznosili 3.5 ha, da bi se tokom godina, uz mnogo truda i rada proširivali i došli do sadašnjih 14 ha . Akcenat je od samoga početka bačen na Smederevku, kao autohtonu vrstu toga podneblja, da bi se iste godine (2006) proizveo i Zapis Beli. Ova vinarija je primer posvećenosti i predanosti proizvodnji vina, te se veoma brzo razvila, i od skoro pa improvizovanog podruma došla do prelepog funkcionalnog objekta od 1000 m/2. Ozbiljniju pažnju na sebe skrenuli su posle 2011. i Decanterove nagrade za vino Zavet Stari. Vinarija Janko i dalje širi svoje zasade, održavajući vrhunski kvalitet proizvodnje — kako bi uspešno zadržali izvoz koji su ostvarili u mnogim evropskim zemljama, ali, što je još bitnije, oni nastavljaju da šire lepu i pozitivnu energiju, i trude se da kroz turističke obilaske što više edukuju vinsku publiku na ovim prostorima.
Mesto: Smederevo
tel: 026/613-340
web: http://www.podrumjanko.com/
email: office@podrumjanko.com

8. Vinarija Bajilo

podrum-bajilo
U Sremske Karlovce se često dolazi slučajno ili pak sa namerom da se obiđu kulturno-istorijski spomenici, na primer da se vidi čuvena česma Četiri lava. A onda vam u samom srcu ovog gradića pogled zaluta preko puta, i tu se nalazi se vinarija Bajilo. Porodica Bajilo ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, i kao takva širom je otvorila vrata vinskom turizmu, na zadovoljstvo ljubitelja vina, kako domaćih tako i inostranih. Cilj čitave priče nije samo predstavljane njihovih vina već i prezentovanje čitave jedne kulture proizvodnje, pa i ispijanja vina koju današnji život, zbog svoje brzine, ne poznaje dovoljno. Lagum u kome se nalazi podrum datira iz davne 1864. god. Temperatura unutar podruma je prijatnih 11 stepeni, prirodna i konstantna, bez ikakvih rashladnih uređaja. U podrumu svoje ljubitelje čekaju Italijanski rizling, Rajnski rizling, Neoplanta, Sila, Cabernet sauvignon, Portugizer, Vranac i nadaleko čuveni Bermet, aromaticno desertno vino, posebno omiljeno kod pripadnica lepšeg pola. Ukoliko ste ljubitelj dobrih vina, svratite u Sremske Karlovce i osetite tradiciju proizvodnje vina na delu.
Mesto : Sremski Karlovci
tel: 021 881365
email: podrumbajilo@open.telekom.rs

7. Vinarija Bogunović

bogunovic
Oduvek se govorilo da vršačkim krajem teku samo dve stvari, a to su reka Karaš i vino. Reku Karaš nismo pili, ali smo zato svratili u vinariju Bogunović da probamo nešto drugo. A šta drugo do vina. Vršački region je nadaleko čuven po svojim vinarijama. Ovdašnja vina su oduvek bila na glasu među poznavaocima i sladokuscima, pa je tako zabeleženo da su se služila i na trpezama ugarskih kraljeva. I dan-danas se gotovo svaki treći stanovnik ovog kraja bavi vinogradarstvom. Nismo smeli baš sve da ih posetimo, ali za ovu priliku zadržali smo se u selu Gudurici, koje se može podičiti sa skoro trećinom atara pod vinovom lozom, kao i sa čak 16 različitih nacija koje žive u slozi, okupljene oko ljubavi prema vinu. Vinarija Bogunović je mlada i moderna vinarija nastala na viševekovnoj tradiciji i iskustvu vinogradara guduričkog vinogorja. Vinogradi su smešteni na severnim i južnim padinama Gudurice, na nadmorskoj visini koja se odlikuje idealnim mikroklimatskim uslovima za odgajanje vinove loze. Opredelili su se za sorte Italijanski Riesling, Chardonnay, Muscat Otonel, Rajnski Riesling, Pinot Blanc, Pinot Noir i Muscat Hamburg. Teško je reći koja je od koje bolja, a i nismo mi došli ovde da ocenjujemo nego da uživamo. Domaćini su nam se pohvalili da godišnje proizvedu i do 60.000 litara vina.
Mesto: Gudurica, Vršac
Prodaja:Ugrinovački put 11, 11080 Zemun
tel: 062/553-331
web: http://vinarijabogunovic.com/

6. Vinarija Milijan Jelić

jelić
„Kada dođeš u bilo koji grad, a u bilo koji grad se obično stiže kasno, i ako taj grad bude Valjevo…“ Priznajemo da nismo očekivali da se valjevski kraj nađe u našem tekstu o malim vinarijama, ali smo pogrešili. Porodica Jelić vinsku priču započinje 2002. godine. Na obroncima valjevskih planina sa najlepšim ekspozicijama, na idealnoj nadmorskoj visini i u specifičnim mikroklimatskim uslovima, više nego odgovarajućim za uzgoj vinove loze, zasađeno je 20 hektara vinograda. Iz priče domaćina saznajemo da su vinogradi nekada prekrivali okolna brda, ali da je poslednjih decenija taj trend napušten da bi se sada polako vraćao na staro mesto. Velika želja porodice Jelić da se slava vina vrati u Pocerski region, blizu je ostvarenja. Nakon prvih velikih uspeha vina iz podruma Milijana Jelića, nekoliko ljubitelja vina počinje sa investicijama u podrume i vinograde u Pocerini, što treba da bude satisfakcija svim dobronamernim ljudima vinskog sveta. Na ukupnoj površini od preko 20 hektara u vinogradima Jelić dominiraju sorte: Morava, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Grigio i Petka od belih i Prokupac, Pinot Noir i Merlot od crnih sorti grožđa. Nakon eksperimentisanja sa ostalim čuvenim svetskim sortama, u početku se Milijan Jelić ipak opredeljuje da glavnu reč u vinogradu vode Morava i Prokupac. Već posle prvih odličnih rezultata u 2004. godini, nije bilo sporno da Morava može pružiti svetski kvalitet i za vrlo kratko vreme postala je neobično popularna kod domaćih i inostranih poznavalaca vina. Ako je do sada niste probali, eto prilike.
Mesto: Bujačić, Valjevo
tel: 014 291 144
email: http://www.milijanjelic.com

5. Podrum Tošići

tošić
Tradicija gajenja vinove loze i pravljenja vina u porodici Tošić iz sela Trnavci kod Aleksandrovca postoji više od dva veka. Nakon dugogodišnjeg porodičnog iskustva Miroslav Mogorović osnovao je vinariju Podrum Tošići 2015. godine, sa ciljem da neguje pravljenje vina pre svega od autohtonih sorti (tamjanika i prokupac) ali i internacionalnih (sauvignon blanc, chardonnay, merlot i caberne sauvignon). Sudeći po ukusu Nesanice (tamjanika) nije pogrešio. I inače, kada ste u ovom kraju nemojte propustiti da okušate tamjaniku, naravno ako volite belo vino sa malo jačim „šmekom“. Zanimljiva je priča domaćina da Barrique vina odležavaju u buradima od srpskog hrasta, napravljenim kod župskog pintera Đorića iz sela Zleginje. Sve u svemu, spoj modernih tehnologija i starih zanata u ovom primeru dao je odličan rezultat.
Mesto: Trnavci, Aleksandrovac
tel: 011 2672 004
email: kostic@tosici.rs
web: http://tosici.rs/

4. Podrum Šukac

sukac
Na obroncima Fruške Gore, na samo nekoliko kilometara od Novog Sada, u Sremskoj Kamenici, nalazi se mala, porodična vinarija, “Podrum Šukac”. U ovoj porodici se neguje tradicija gajenja vinove loze stara preko 150 godina, od 1854. godine, kada je podignut prvi vinograd u vlasništvu porodice Savić.
I danas, kao i pre mnogo godina, u proizvodnji grožđa i vina učestvuju svi članovi porodice, negujući tradiciju i ulažući u ovaj lep posao svu svoju ljubav.
Ova vinarija se može pohvaliti proizvodnjom vina od grožđa iz sopstvenih zasada, koristeći savremenu tehnologiju a pritom ne odstupajući od kvaliteta, jer je kvalitet ono što je najvažnije.
U ponudi se nalaze bela vina, Talijanski rizling i Sauvignon blanc, Rose, i crvena vina, Frankovka i Merlot. Takođe, u našoj ponudi nalazi se i Bermet, aromatizovano desertno crveno ili belo vino napravljeno posebnom tehnologijom uz dodatak 24 različite mirišljave trave, posebno omiljeno kod dama.
Mesto: Sremska Kamenica
tel: 021 4755132
email: podrumsukac@hotmail.com

3. Vinarija Vinik

viniik
Stara švapska kuća u centru grada Vršca, zidana 1900 godine, sa velikim podrumom od 200 kvadratnih metara, u kome se nekada proizvodilo vino, povratila je 2004. godine svoju prvobitnu namenu, odnosno registrovana je porodična vinarija Vinik. Ovo je danas jedini registrovani, proizvodni podrum u gradu od 980 podruma, koliko ih je bilo pre 100 godina. Opremljen je najsavremenijom enološkom opremom i sudovima kapaciteta 60.000 litara, u kojima se vrši kontrolisana fermentacija i čuvanje vina. Pored proizvodnog dela u kome se proizvodi i odležava vino, u autentičnom podrumskom ambijentu, uređena je i dekorisana vinska sala, koja za svojim hrastovim stolovima može da primi 50 ljubitelja vina. Pravi ambijent za prepuštanje uživanju. Pored Vržole i Bermeta, ovde smo se prvi put sreli Medovinu i na prvi poljubac se zaljubili u nju. Sjajno prirodno vino proizvedeno od livadskog meda. Tačan recept nam, naravno, nisu otkrili, ali im to posle par čaša nismo mogli ni zameriti.
Mesto: Vršac
tel: 013/834-169
email: vrzole@hemo.net
web: http://www.dobrovino.com/

2. Vinarija Milutinović

milutinovic
Vinarija Milutinović je porodična vinarija koja se bavi restauracijom i oživljavanjem postupka pravljenja čuvenih i traženih vina iz Sremskih Karlovaca, sa vinorodnih obronaka Svete Fruške Gore. U sklopu vinarije nalaze se dva laguma iz XVIII veka (Sremski Karlovci) i najveća privatna Arhiva vina, sa optimalnim uslovima za odležavanje i negovanje vina, kao i ekskluzivna Vinoteka. Vinarija Milutinović proizvodi specijalna aromatična i desertna vina Ausbruch, i Schiller, kao i snažno alkoholno piće Rozolija. Sva pića sačinjena su po starim receptima koje je u nasleđe ostavio znameniti prosvetitelj i vinar Zaharije Orfelin, uz primenu iskustava savremene enologije. Proizvodnja je standardizovana i ograničena na 1.000 buteljki od 0,5 l po vrsti vina.
Mesto : Novi Sad/Sremski Karlovci
tel: 021/425-976
web: http://www.antiquinarium.com/

1. Podrum Botunjac

botunjac2
Možda najjači celokupni utisak na nas ostavila je mala vinarija Botunjac u selu Donje Zleginje, nadomak Aleksandrovca. Vina Botunjac se rađaju u vinogradima koji se prostiru na zemljištu Hrašnjaci (iskrčena hiljadugodišnja Hrastova šuma), koje vinu i grožđu daje jedinstven i poseban kvalitet. Iako smo već bili impresionirani ovom informacijom, Kosta Botunjac (najbolji vinar među slikarima i najbolji slikar među vinarima) uz čašu Pino-a ispred podruma nam pripoveda kako je deda Dragomir, daleke 1942, iz zarobljeništva poslao dopisnicu sa receptom kako da porodica proizvede vino iz te berbe. Što bi Balašević rekao :“Nije paor za soldata stvoren“. Isti recept se i danas čuva i koristi za proizvodnju Pino Botunjac. Proizvodnja ovog Burgundca je bila svojevrstan izazov, jer je sorta nežna i zahtevna i izuzetno se teško uzgaja. Vino se neguje i čuva od 18 do 24 meseci u hrastovim ovinjenim bačvama (ne barik). Od belih vina tu je Rasplet (najbolje vino za muškarce — ali kada ga piju žene), i nama mnogo zanimljivija, Jagoda. Ovo vino nastalo je od istoimene plemenite sorte vinove loze rodom iz Župe u Srbiji, a iz sopstvenog vinograda koji je zasadio Kosta Botunjac i na taj način tu sortu spasio od zaborava. Ljubitelji slatkih vina će mnogo propustiti ako na probaju ovu poslasticu.
Mesto : Donje Zleginje/Aleksandrovac
tel: 063 103 75 51
web: http://www.vinabotunjac.rs/

Svideće vam se i Vino za početnike